Najčudnije povijesne činjenice koje zvuče izmišljeno

Kad su zečevi osvojili Napoleona

Malo tko bi povjerovao da je jedan od najpoznatijih vojskovođa u povijesti, Napoleon Bonaparte, jednom doživio poraz ne na bojnom polju, već od – zečeva. Ova priča doista spada među najčudnije povijesne činjenice koje zvuče izmišljeno, ali se doista dogodila 1807.

godine. Nakon uspješne Tilsitske mirovne konvencije, Napoleon je odlučio proslaviti događaj organizirajući lov na zečeve za sebe i svoje časnike. Njegov glavni organizator, Alexandre Berthier, želio je osigurati da događaj bude nezaboravan, pa je pripremio nekoliko stotina kunića i pustio ih na otvoreno kako bi vojska mogla uživati u lovu.

Međutim, zečevi nisu reagirali onako kako su to svi očekivali.

Umjesto da pobjegnu, stotine kunića krenule su ravno prema Napoleonu i njegovoj pratnji. Iznenađena skupina, uključujući samog cara, nije se mogla obraniti od ovog neobičnog “napada”.

Zečevi su preskakali čizme i držali se uporno blizu, dok su vojnici pokušavali otjerati životinje štapovima, šeširima i puškama. Cijeli prizor bio je toliko apsurdan da su ga kroničari opisivali kao „invaziju” na slavnog vojskovođu.

Ovaj događaj ubrzo je postao predmetom ismijavanja i anegdota, a mnogi povjesničari ga i danas navode kao jedan od najbizarnijih trenutaka Napoleonove karijere. Iako se na prvi pogled čini nevjerojatno, zato i zauzima posebno mjesto među najčudnije povijesne činjenice koje zvuče izmišljeno. Navodno su problem izazvali pitomi kunići, koji su umjesto straha prema ljudima povezivali ljude s hranom, što je objasnilo njihovu „ofenzivu”.

Priča o zecima i Napoleonu podsjeća nas da povijest nije samo niz ozbiljnih događaja i bitaka, već i izvor nevjerojatnih i zabavnih anegdota koje obogaćuju naše razumijevanje prošlosti.

Najčudnije povijesne činjenice koje zvuče izmišljeno

Povijest je prepuna događaja i anegdota koje bi, da nisu dokumentirane, mnogi smatrali običnim mitovima ili šalama. Primjerice, tijekom Drugog svjetskog rata britanska vojska je obučavala pse da nose eksplozive, dok su na američkom tlu u 19. stoljeću ljudi pokušavali koristiti balone za prijenos glasova na izbore. Mnoge od tih priča ostavljaju nas u nevjerici, a povijesni zapisi nude detalje koji potvrđuju njihovu istinitost i začuđujuću prirodu.

Za neke pojave teško je povjerovati da nisu plod bujne mašte, poput slučaja kad je papa Grgur IX. proglasio rat mačkama, smatrajući ih utjelovljenjem zla, zbog čega se njihov broj u Europi dramatično smanjio.

Slično zvuči i priča o caru koji je doslovno „izbrisao“ godinu iz kalendara – ruski car Petar Veliki odlučio je 1700. godine promijeniti početak nove godine sa 1. rujna na 1.

siječnja, što je stvorilo veliku zbrku među stanovnicima tadašnje Rusije. Nerijetko se susrećemo i s nevjerojatnim slučajevima poput „Bitke kod Karijesa“, kada su dva njemačka sela formalno vodila rat preko 300 godina, a da nije ispaljen niti jedan metak. Takvi primjeri svakako zaslužuju mjesto među najčudnije povijesne činjenice koje zvuče izmišljeno i ponovo nas podsjećaju koliko život može biti nepredvidljiv.

Osim bizarnih ratova i neobičnih dekretâ vladara, u arhivima povijesti nalaze se i naizgled banalne, ali vrlo neobične svakodnevne prakse. Primjerice, tijekom 18.

stoljeća u Engleskoj je postojala tradicija „prodaje supruga“, gdje su muževi na javnim dražbama prodavali svoje žene kako bi okončali brak. Iako danas gotovo nevjerojatno, za tadašnje društvo to je bila prihvatljiva praksa. Zbirka takvih neobičnosti čini povijest puno zanimljivijom i pokazuje nam da je stvarnost često čudnija od fikcije. Upravo zbog toga, kada čitamo o ovakvim događajima, teško je odoljeti pitanju što se još krije u prošlosti među najčudnije povijesne činjenice koje zvuče izmišljeno.

Car koji je proglasio rat pticama

Australska povijest obiluje neobičnim događajima, ali malo što se može usporediti s pričom o Emu ratu, koji se odvio 1932. godine.

Kada su tisuće emua, velikih neletača, preplavile poljoprivredna područja zapadne Australije i počele uništavati usjeve, lokalni farmeri nisu znali kako se nositi s ovom pošasti. U očaju su zamolili državnu vlast za pomoć, a odgovor je bio posve nesvakidašnji – poslani su vojnici, naoružani strojnicama, kako bi zaustavili perjatu invaziju.

Unatoč očekivanjima, ptice su se pokazale iznimno snalažljivima; nisu se predavale lako i uspijevale su izbjeći rafale metaka, često raspršujući se u manje skupine ili bježeći nevjerojatnom brzinom kroz grmlje. Tijekom nekoliko tjedana trajanja ovog neobičnog sukoba, vojska je ispalila više od 9.000 metaka, ali je rezultiralo relativno malim brojem pogođenih emua.

Brojni promatrači kasnije su ovu „bitku“ nazivali najneuspješnijom vojnom operacijom australske povijesti.

Ovaj događaj postao je simbol ljudske nemoći pred prirodom, a Australci su ga s vremenom prihvatili kao neiscrpan izvor šala i anegdota. Emui su nastavili svoje pohode, a poljoprivrednici su morali smišljati drugačija rješenja.

Zanimljivo je da je vojska nakon neuspjeha povukla svoje trupe, a država je počela financirati izgradnju ograda umjesto novih vojnih akcija protiv ptica. Ova epizoda savršeno ilustrira kako se ponekad najčudnije odluke donose u trenucima očaja.

Priča o ratu s pticama nije samo zabavna već i poučna, jer pokazuje koliko su neki povijesni događaji nepredvidivi. Upravo ovakvi trenuci tvore najčudnije povijesne činjenice koje zvuče izmišljeno i podsjećaju nas da ljudska povijest nije uvijek ispunjena samo ozbiljnim i očekivanim situacijama. Događaji poput Emu rata podsjećaju nas da ponekad ni najbolje naoružana sila ne može nadmudriti prirodnu snalažljivost i upornost.
Tagovi: neobičnacijenica, povijesnečudnosti, povijest, zvučiizmišljeno