Kako ribe dišu

Kako ribe dišu

Kako ribe dišu svima je potreban kisik

Kopnene životinje i ljudi ne mogu bez kisika, disanjem unose kisik iz zraka u svoj krvotok u kojem se kisik pretvara u čistu energiju koja pokreće i održava tijelo. Kako ribe dišu svima je potreban kisik, pa i ribama, samo ga one uzimaju iz vode. Da nije tako ne bi mogle živjeti u vodi, a obzirom da je voda zapravo razrijeđeni kisik njihovo disanje i boravak u vodi su osigurani opstanak bez potrebe za izranjanjem.

Ljudi dišu na nos i usta, ali glavni organ za opskrbu tijela kisikom su pluća koja iz udahnutog zraka odvajaju kisik od ostalih elemenata u zraku i šalju ga u krvotok. Kako ribe dišu, pa to svatko zna, na škrge koje propuštaju vodu, a na njihovim škržnim membranama u obliku listića se odmah odvaja kisik iz vode i putuje u tijelo ribe kroz splet krvnih žila koje su smještene odmah ispod površine škrga. Ukratko, ribe ne mogu bez vode.

Kako ribe dišu imaju li pluća

Evolucija je izgleda vrlo kreativna, pa se među ribama pojavljuju i ribe dvodihalice, što znači da dišu na škrge i na peraje s peteljkama koje se ponašaju kao pluća. Kako ribe dišu imaju li pluća, eto, dvodihalice ih imaju i vlada mišljenje da je upravo iz roda dvodihalica nastao kopneni životinjski svijet. Danas je poznato samo šest različitih vrsta riba dvodihalica i neke su na samom rubu izumiranja, nema točnih podataka o tome.

Kod ljudi i kopnenih životinja disanjem se unosi zrak, odvaja i zadržava kisik, a izdiše ugljični dioksid. Kako ribe dišu, isto kao što ljudi udisanjem zraka udišu sve njegove sastojke, tako i ribe uzimaju vodu sa svim njezinim sastojcima, odvajaju i zadržavaju kisik, a ugljični dioksid izbacuju natrag u vodu u obliku mjehurića. Kao što mi dišemo na nos i usta koja pripadaju glavi, tako su i škrge kod riba smještene uz glavu, a kao što ljudi zatvore usta i škrge imaju poklopce.

Kako ribe dišu što znači obrnuti proces

Kako ribe dišu što znači obrnuti proces to je objašnjivo. Kad ribe udišu, voda im ulazi u usta i glava im se napuhne kao da im je hrana u ustima, a iz usta se prebacuje kroz škrge koje odvajaju kisik, što znači da njihova krv teče kroz škrge u suprotnom smjeru od vode koja ulazi. Krv kroz škrge ne smije teći istom smjeru kojim teče voda, jer riba iz nje onda ne može dobiti potreban kisik, a bez kisika sve umire, pa i ribe.

Kako ribe dišu, tako da se škrge ponašaju poput filtera koji filtrirajući vodu odvajaju potreban kisik. Mnoge vrste riba dišu i kroz kožu, naročito tek izlegnute ribe, jer su premalene i škrge im još nisu razvijene. Čak se i u odraslih riba sačuva to kožno disanje. Kod nekih vrsta riba se pojavljuju neki dodatni organi za disanje koji se kao zračne komore nalaze iza škrga. Neke rjeđe vrste (američka jegulja) mogu disati i iz vode (60%) i iz zraka (40%).

Tagovi: